Halai ba konteúdu
Website Ofisiál Turizmu Timor-Leste nian
Nasaun Ne'ebé Moris husi Rezisténsia

Demokrasia foun liu iha mundu

Nasaun Ne'ebé Moris husi Rezisténsia

Timor-Leste sai nasaun soberanu foun primeiru iha sékulu 21 iha 2002, hafoin luta tinan 24 kona-ba independénsia ne'ebé kaptiva atenisaun mundu nian. Movimentu rezisténsia une povu tomak, husi rede klandestinu iha Díli to'o kombatente guerilha iha foho sira. Ohin loron, espíritu rezisténsia ne'e define karáter nasionál: ne'ebé hariis, determinadu, no orgulhozu husi saida mak sira harii.

Portugál koloniza Timor durante tinan 400 resin, maibé akontesimentu 1975 mak forma identidade modernu nasaun nian. Bainhira Portugál sai, Indonézia invade, hahú okupasaun tinan 24 ne'ebé sei lori vida estima 100.000 to'o 180.000 (kuaze kuartu husi populasaun) liu husi violénsia, hamlaha, no moras.

Rezisténsia operasaun iha frente tolu. Iha foho, kombatente guerilha Falintil mantein prezensa armadu iha kondisaun ne'ebé difisil tebes, sobrevive ho aihan hetan iha rai no muda kontinuamente atu evita operasaun militár Indonéziu. Iha sidade no vila, rede klandestinu estudante, ema serbisu igreja, no sidadaun komún reuniaun intelijénsia, kontrabandu provizaun, no mantein kontaktu ho mundu liur. No iha frente diplomátiku, lider eziliadu hanesan José Ramos-Horta harii apoiu internasionál, ikus mai manaan Prémiu Nobel Paz iha 1996.

Masakre Santa Cruz iha 1991 mak ponto viragem ida. Soldadu Indonéziu loke fokon kontra prosesaun memoriál pasífiku iha semitériu Santa Cruz Díli, oho ema 250 pelumenus. Jornalista estranjeiru kaer imajen, no imajen surpreza mundu. Presaun internasionál ba Indonézia intensifika dramátiku.

Iha 1999, referendu superviza husi Nasaun Unida fó povu Timor-oan xansa. Persentazen 98,6% extraordináriu husi votante rejistadu partisipa, no 78,5% vota ba independénsia. Rezultadu ne'e dezencadeia kampaña violénsia retaliatóriu husi milísia pro-Indonéziu ne'ebé destroi 70% husi infraestrutura nasaun. Forsa internasionál ne'ebé Austrália lidera intervee, no Timor-Leste hahú prosesu naruk atu rekonstrui.

Independénsia restaura formálmente iha 20 Maiu 2002, halo Timor-Leste sai nasaun soberanu foun primeiru iha sékulu 21. Ohin loron, muzeu rezisténsia no memoriál (Espozisaun Chega iha Díli, Uma Balibo, semitériu Santa Cruz) sai fatin memória forte. Maibé espíritu rezisténsia haree liu iha povu rasik: forte, ho laran-luak, no orgullu kaladu kona-ba saida mak sira sobreviv no harii husi ahi-mei.