
Timor-Leste Hahú Konstrusaun Sentru Konvensaun Internasionál Foun
25 de maio de 2026
Timor-Leste hahú ona konstrusaun Sentru Konvensaun Internasionál foun iha área portu tuan nian iha Dili — fatin importante ida ho sala konferénsia, promenada ba ema ain, akuáriu no roda-mundu, ne'ebé sei loke iha 2028, molok Prezidénsia ASEAN nian iha 2029.
Dili, Timor-Leste – 25 Maiu 2026: Timor-Leste hahú ofisialmente konstrusaun Sentru Konvensaun Internasionál foun, dezenvolvimentu importante ida ne'ebé espera sei hametin setór turizmu no eventu sira iha rai laran, molok nia Prezidénsia ASEAN nian iha 2029. Fatuk fundasaun tau iha loron 20 Maiu 2026, durante selebrasaun independénsia nasionál, husi Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, Prezidente José Ramos-Horta, Vise Primeiru-Ministru no Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay, Sekretáriu-Jerál ASEAN Kao Kim Hourn, no Vise Primeiru-Ministru no Ministru Defeza Austrália nian, Richard Marles.
Hodi hela iha ninin tasi área portu tuan Dili nian, dezenvolvimentu ne'e sei iha fasilidade konvensaun prinsipál ho sala konferénsia, auditóriu no sala ezpozisaun sira. Sei inklui mós fatin lazer no atrasaun ba vizitante hanesan promenada ba ema ain iha ponte nia sorin, akuáriu ida, roda-mundu ida, no área entretenimentu no komérsiu.
Sentru konvensaun ne'e sei hala'o papél importante iha preparasaun Timor-Leste nian atu simu enkontru boot rejionál no internasionál sira, inklui eventu sira ne'ebé ligadu ho nia Prezidénsia ASEAN nian iha 2029, hanesan Kimeira Xefe Estadu sira nian.
"Hamutuk ho ita-nia kompromisu ASEAN sira, fasilidade konvensaun foun ne'e sei fó impulsu boot ba setór turizmu Timor-Leste nian ne'ebé sai boot ba beibeik, tanba fó ba ita kapasidade atu simu enkontru no eventu rejionál no internasionál boot sira," dehan Antonio da Silva, Diretór Jerál Turizmu. "Sei hametin mós ita-nia kapasidade atu dada merkadu valór aas ba enkontru, insentivu, konferénsia no ezpozisaun (MICE) iha Súdeste Aziátiku tomak."
Projetu ne'e tuir investimentu infraestrutura boot seluk tolu ne'ebé espera sei remata iha 2029, no ne'ebé sei apoia liután kresimentu turizmu no ekonomia luan Timor-Leste nian: melloramentu aeroportu internasionál Dili nian ho valór USD 300 miliaun, transformasaun Portu Tibar Bay ba terminál ró kruzeiru, no Projetu Reabilitasaun Waterfront Dili nian.
Kona-ba Timor-Leste: Publikasaun barak temi ona Timor-Leste nu'udar ida husi rai 20 di'ak liu atu vizita iha 2026, no Timor-Leste sai daudaun destinu viajen ida ne'ebé atrai liu iha Súdeste Aziátiku, ne'ebé fó ba vizitante sira esperiénsia autentiku no seidauk estraga. Ho mistura úniku entre kultura timoroan no eransa portugés, rai ne'e iha tasi-ibun moos, karang riku tebes, mergullu nivel mundiál, panorama foho ne'ebé furak, no suku tradisionál sira. Ho ligasaun aérea internasionál diretu ba Austrália, Bali, Xina, Malázia no Singapura, Timor-Leste konvida viajante sira atu deskobre tradisaun riku, beleza naturál admirável no simu-malu ho laran-manas iha destinu ida ne'ebé kontinua seidauk estraga. Ba informasaun tan, vizita www.timorleste.tl
Foto sira



